Basic information
Najzanimljivije kod kukavica je da ne grade vlastita gnijezda, već podmeću jaja u gnijezda drugih ptica. Takvo ponašanje nazivamo parazitizam. Ženke čak mogu bojom svojih jaja oponašati jaja određene vrste domaćina. Mlada kukavica se izlegne prije domaćinovih ptića i izbaci sva ostala jaja iz gnijezda.
Kukavica bojom i veličinom površno liči na goluba, kopca i vjetrušu, ali njen brzi niski let, krila oštrih vrhova i općepoznato "kukanje" nepogrešivo ju odaju.
Kukavice se hrane Insektima - najčešće gusjenicama i tvrdokrilcima. Najčešće love one insekte koji su trenutačno najbrojniji i tako najlakši za uhvatiti.
Umjesto da grade vlastito gnijezdo, one koriste gnijezda drugih ptica, "domaćina". Najčešći domaćini su male pjevice poput trstenjaka ili trepteljke. Kad ženka kukavice otkrije odgovarajuće gnijezdo, a domaćini nisu prisutni, ona u njega snese svoje jaje. Ponekad su domaćini mnogo manji od mlade kukavice. Tada se "roditelji" moraju još više truditi da nahrane divovsku bebu, za koju misle da je njihova.
Zimovališta kukavica koje se gnijezde u Evropi su u Africi, obično u savanama. Neke ptice iz zapadne Azije zimuju u Evropi, a druge u Aziji, sve do Nove Gvineje.
Evropska populacija kukavice prilično je velika i postojana. Na žalost, brojnost nekih zapadnoevropskih populacija, naročito u Francuskoj, opada.
Migration information
Kod nas su kukavice ljetni posjetioci iz tropske Afrike. Stižu od početka aprila do početka maja, kada se posvuda može čuti njihovo poznato "kukanje".
Odrasle kukavice su među selicama koje najranije napuštaju naše krajeve. Pošto ne vode brigu o svom potomstvu, slobodne su otići. Većina napušta Evropu u julu. Mlade kukavice odlaze mjesec dana kasnije, kad posve opernate. One nikad ne upoznaju svoje prave roditelje.
Ne znamo mnogo o putevima seobe kukavica. Vjerovatno putuju središnjom Evropom prema Italiji, gdje se hrane prije preleta u Afriku. U Africi se nikad ne glasaju, tako da su uglavnom nezapažene
KUKAVICA
records